Scene s jučerašnjeg sabora Domovinskog pokreta, osim što su iz demokratskog aspekta sramotne, one su izrazito žalosne za današnju Hrvatsku.

Javno glasovati o predsjedniku stranke, i to kada postoje dva kandidata, jest sramotno i neviđeno u današnjem demokratskom svijetu. Nužno se postavlja pitanje u kakvom je stanju hrvatsko društvo ako se jedna stranka koja je dio vladajuće većine može ovako ponašati.

Pitanje ponašanja jedne stranke ujedno je i pitanje stanja u drugim strankama, pitanje stanja u medijima, a pogotovo pitanje stanja u pravosuđu. Posljedično, ono je i analiza standarda hrvatskih građana, tj. europskih natprosječnih cijena i ispodprosječnih plaća u EU.

Lažno predstavljanje u politici kojem svakodnevno svjedočimo posljedica je paralize društvenih institucija, ili bolje rečeno, uvezanosti svih relevantnih društvenih snaga i međusobne zaštite istih, a svakako na štetu hrvatskih građana.

Za hrvatske građane nema razlike lažu li ih Stipe Mlinarić Ćipe ili Siniša Hajdaš Dončić, jer zvali se oni domoljubima ili titoistima, posljedica laganja uvijek je ista. Obojica svojim djelima ili šutnjom na nepravdu štite moćnike te automatski nanose štetu svim hrvatskim građanima.

Hrvatska se nalazi u sveopćoj blokadi institucija, a ta blokada dovela je do suspenzije pravnog i demokratskog uređenja same hrvatske države.

Vladajuće strukture otvoreno prkose pravu, svome narodu, ali i zdravom razumu, a glavno oružje njihovih pothvata jest – LAŽ.

Domovinski pokret odavno je razobličen kao osmišljeni projekt vladajućih moćnika. DP je lažnim predstavljanjem i domoljubnim paradiranjem trebao osvojiti glasove razočaranih birača HDZ-a, a sve kako bi nakon izbora upravo s HDZ-om osigurao nastavak HDZ-SDP-SDSS politike. Upravo to se i dogodilo!

Politika lažnog predstavljanja, kršenja zakona, te otvorenih zlouporaba koje čine vladajuće strukture, potjerala je pola milijuna Hrvata iz Hrvatske. Navest ću ovdje jednu usporedbu koja egzaktnim brojkama dokazuje razgradnju Hrvatske koju čine vladajuće strukture u posljednjih 25 godina.

Izrael je, naime, na početku svoje neovisnosti imao 850 tisuća stanovnika, a danas ima 9,5 milijuna stanovnika, pri čemu su oni država u stanju trajnog ratnog sukoba. Hrvatska je pak svoju neovisnost počela s 4,7 milijuna stanovnika, a danas ih ima 3,8 milijuna.

Ove brojke ne mogu se osporiti i one stoje kao dokaz pogubnosti društvenog nereda i korupcije.

Razlog zašto Hrvatska ne nalazi put ka uređenoj državi u kojoj bi vladali red i pravednost, i koja bi hrvatskim građanima omogućila spokojan život u svojoj Domovini, jest opet – LAŽ! Jer kada bi u Hrvatskoj vladala transparentnost, onda Milanovića, Plenkovića ili Jandrokovića ne bi bilo na javnim pozicijama, standard hrvatskih građana bio bi duplo viši, a cijene duplo niže! Hrvatska po svim parametrima takorekuć nema izbora nego biti uspješnom državom uspješnih ljudi, no ona to nije isključivo zbog nereda i bezakonja koji njome vladaju.

U Evanđelju Isus Krist spominje Đavla kao kneza laži, a civilizacijsko dostignuće današnjice jest da se svako društvo mora čuvati od laži, jer laž razara društveni poredak, a razoreni društveni poredak dovodi do sveopće društvene krize.

Ovdje ću podsjetiti da su laži obilježile hrvatsku politiku u zadnjih 25 godina te da njene posljedice osjećamo svi. Od stanja u zdravstvu i školstvu, poljoprivredi i kulturi… u svim društvenim segmentima dominira nered i destrukcija koja odgovara isključivo čelnicima pojedinih društvenih segmenta.

Od Stipe Mesića do Ive Sanadera, od Vladimira Šeksa do Ivana Penave, od Andreja Plenkovića do Zorana Milanovića, njihova jedina sposobnost jest manipuliranje i laganje, a to im je omogućeno uz sveopću zaštitu državnog aparata i medija.

Bilo koji od navedenih nikada ne bi dospio do značajnje funkcije da su isti političari u nekoj drugoj državi EU-a, jer sustav u drugim državama djeluje te sprječava napredak dokazanih prevaranata. Da budemo jasni, ne idealiziram EU, ali ova razina zlouporaba kojoj u Hrvatskoj svjedočimo, nije zabilježena u novijoj europskoj političkoj povijesti!

Postavlja se pitanje, bi li Penava mogao opstati u javnom životu nakon njegovih izjava o PPD-u u kojima brani lopovluk? Bi li Stipe Mlinarić Ćipe mogao opstati u javnom životu nakon što je nekoliko puta uhvaćen u otvorenim lažima, kao i Stjepo Bartulica nakon njegovih dokumentiranih laži i skandaloznog ponašanja?

Naravno da niti jedan od navedenih ne bi mogao javno djelovati kada bi u Hrvatskoj demokratski poredak bio funkcionalan, i kada bi pravosuđe djelovalo zakonito i neovisno.

Richard Nixon nikada ne bi odstupio s funkcije američkog predsjednika da ga nije stisnulo američko pravosuđe, a upravo tu razinu funkcioniranja države mi u Hrvatskoj nemamo, i zato smo u stanju u kojem jesmo.

Uzmimo samo sljedeće slučajeve koji dokazuju sveopću diskriminaciju kojoj smo u Hrvatskoj izloženi u usporedbi s drugim državama Europske unije.

U Njemačkom gradu Solingenu prije nekoliko je dana islamski ekstremist usmrtio troje ljudi, i nekoliko njih teško povrijedio. Od tog trenutka taj zločin ne prestaje dominirati njemačkim javnim prostorom. Pokrajinski parlament nekoliko je dana nakon tog zločina imao izvanrednu tematsku sjednicu, kancelar Scholz pojavio se drugi dan na mjestu događaja, a sve službe u funkciji su toga da utvrde odgovornost za propuste koji su se dogodili u sigurnosnom aparatu.

Prije nekoliko tjedana, zbog naglog pada rampe, poginula su trojica zaposlenika hrvatske Jadrolinije na brodu starom 55 godina. Mjesto nesreće nisu posjetili niti premijer Plenković niti predsjednik Milanović. Mjesto nesreće nije posjetio niti resorni ministar Butković, niti predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta, Sabor se nije sastao na izvanredno zasjedanje, a poginule pomorce uopće se više ni ne spominje!

Postavlja se pitanje, je li Hrvatski život manje vrijedan negoli Njemački, i tko daje pravo današnjim moćnicima na ovakav način omalovažavati hrvatske građane?

Zašto dopuštamo da Hrvatskom dominiraju laž i kultura neodgovornosti? Zašto društvene elite koje ne bi smjele šutjeti upravo uporno šute?

Jer HAZU, Matica Hrvatska ili Hrvatska biskupska konferencija ne smiju šutjeti na današnje zlouporabe koje ugrožavaju opstanak hrvatske države!

Za smrt trojice Jadrolinijinih pomoraca kriva je korupcija koja vlada tom državnom tvrtkom, kao što je i za smrt trojice naših sugrađana u željezničkoj nesreći kod Novske kriva korupcija koja vlada Hrvatskim željeznicama.

Hrvatskom ne upravljaju Kinezi ili Marsovci, već osobe koje se zovu Andrej, Zoran ili Oleg i to tako što su skupa s vladajućim strukturama izgradili poseban sustav koji je baziran na korupciji, a za njihove osobne potrebe. Za tu svrhu blokirali su i pravosuđe kako bi korupcija tekla bez ometanja.

Posljedica te blokade jest da za nove brodove Jadrolinije nema novca, ali za korupciju ga ima, napretek. Prema procjeni europskih institucija, 10 milijardi eura godišnje u Hrvatskoj nestane kroz korupciju, no čelnici hrvatskih institucija odljev tolikog novca ne primjete.

Taj novac koji odlazi na korupciju, to jest u džepove Plenkovića, Martine Dalić, Zorana Milanovića, Pavla Vujnovca ili Emila Tedeschija nasušno fali zdravstvu, Jadroliniji, HŽ-u ili školstvu. Svjedočimo tome svakodnevno kroz raspadanje brodova, sudare vlakova i liste čekanja na preglede.

No vratimo se laži, tom glavnom uzročniku svih naših nedaća.

Paradirati naokolo i pričati o svome domoljublju, a istovremeno podržavati korupciju jest jadno, žalosno i u svojoj naravi posebno degutantno.

Stipo Mlinarić Ćipe glasuje za guvernera Vujčića koji razara standard hrvatskih građana omogućujući lihvarskim agencijama reketarenje građana, a prije i poslije glasanja za takvog Vujčića Ćipe priča – o domoljublju. Ne može Ćipe glasovati za Borisa Vujčića, šutjeti o smrti trojice Jadrolinijinih pomoraca, ili podržavati Plenkovića koji je dokazano korumpiran, i biti domoljub! Ili si lopov i podržavaš lopovluk ili si domoljub. Jer oboje se istovremeno ne može biti!

Degutantno laganje posebno je vidljivo u slučaju Stjepe Bartulice. Snimati predizborne spotove s krunicom u ruci, a istovremeno otvoreno lagati te podržavati korupciju, posebno je neukusno i uvredljivo i kao takvo je izravno sudjelovanje u razaranju Hrvatske.

Nema opravdanja za kršenje zakona te nitko nema pravo hrvatske građane degradirati u drugorazredne Europljane. Isto tako, nitko tko podržava kršenje zakona i lopovluk ne može biti domoljub, jer to je nespojivo.

Sve više vidimo da je izolacija mene i OIP-a, a davanje prostora DP-u, MOST-u, Možemo ili drugima, itekako osmišljen čin. Onoga koji govori istinu, koji ukazuje na istinske probleme treba izolirati, pokrasti na izborima i uništiti.

Podsjećam na onu narodnu da je istina nekada spora, ali dostižna. Jučer se pokazalo da je priča o jedinstvu takozvane desnice ili ujedinjavanju oporbe obična laž osmišljena u stožerima vladajućih struktura. Po toj logici treba ući u mafiju i uprljati se korupcijom, kako bi se tobože tu istu korupciju pobijedilo. Apsurd.

Zato je naša strategija uporno i hrabro zastupanje jedinog ispravnog puta za Hrvatsku. Taj put zove se jednakost i vladavina prava, i takva strategija osuđena je na uspjeh.

Hrvatska se jednostavno mora osloboditi korupcionačkih okupatora. Jedan član OIP-a napisao mi je da se učlanio u OIP zato što se „zub gubi zbog karijesa, a država zbog korupcije“.

Hrvatsku nismo dobili na lutriji, već smo ju skupo platili sa znanim i neznanim žrtvama, i te žrtve, ali i naša djeca, obvezuju nas da uredimo Hrvatsku jer, kao što stalno govorimo, SAMO UREĐENA HRVATSKA MOŽE BITI USPJEŠNA HRVATSKA! I ZATO UREDIMO HRVATSKU!